Sigurne smo da ste se mnogo puta susrele sa ovim pojmom. Da bismo se zaštitili od neželjenih i opasnih ponašanja, važno je da budemo informisani o svim uzrocima i posledicama, kao i nekim osnovnim karakteristikama. U nastavku smo izdvojile neke osnovne informacije koje svaka od nas treba da zna. Psihoaktivne supstance jesu supstance koje utiču na...
Psihoaktivne supstance
Sigurne smo da ste se mnogo puta susrele sa ovim pojmom.
Da bismo se zaštitili od neželjenih i opasnih ponašanja, važno je da budemo informisani o svim uzrocima i posledicama, kao i nekim osnovnim karakteristikama. U nastavku smo izdvojile neke osnovne informacije koje svaka od nas treba da zna.
Psihoaktivne supstance jesu supstance koje utiču na rad mozga i menjaju na taj način stanje svesti i ponašanje kod ljudi. Psihoaktivne supstance su podvrsta droga, u koju sem psihoaktivnih susptanci spadaju i kafa, čaj, lekovi i cigarete.
Droga u širem smislu je svaka hemijska supstanca, sem hrane, koja menja normalno funkcionisanje organizma.
Psihoaktivne supstance se dele na:
1) Depresanti/Sedativi
Ovo jesu droge koje usporavaju rad nervnog sistema, smanjuju uznemirenost i bol. Ovde ubrajamo opijate, alkohol, marihuanu i hašiš. Najviše se zloupotrebljava alkohol, jer uklanja neprijatna osećanja, smanjuje sposobnost mišljenja i opažanja, remeti brzinu i koordinaciju pokreta. Takođe, dosta se zloupotrebljava marihuana, koja izaziva halucinacije i paranoične misli. Jedna lažna činjenica zbog koje se alkohol i marihuana najviše zloupotrebljavaju je to da su to ‘’lake droge’’ ili da su bezopasni.Opijati su pak svrstani u grupu najopasnijih psihoaktivnih supstanci. Ove droge veoma lakoizazivaju jaku zavisnost. Jedan od opijata, heroin, daje osećaj moći i blaženstva i traje i do nekoliko sati, međutim nakon toga sledi depresija i anksioznost, a zatim povećana želja za uzimanjem sve većih količina.
2) Stimulansi
Ove droge ubrzavaju rad nervnog sistema i izazivaju opštu uzbuđenost, podižu raspoloženje i samopouzdanje. Ovde ubrajamo kofein, nikotin, amfetamin, kokain, ekstazi…
Kokain je najjači stimulans prirodnog porekla i dobija se preradom lišća koke. Ekstazi izaziva lučenje seratonina i eurofiju. Posledice su trajno smanjenje seratonina u mozgu i depresivno stanje.
3) Halucinogene droge
Ove droge izazivaju halucinacije i prijatnu opuštenost, ali isto tako i konfuziju i paniku. Ovde spada LSD, koji je sintetička droga koja izaziva snažne halucinacije. Duža upotreba uzrokuje pojavu teških posledica.
4) Socijabilne droge
Socijabilne droge su psihoaktivne supstance koje su delimično ili potpuno dozvoljene u društvu. Najrasprostranjenije socijabilne droge jesu duvan, alkohol koji smo već pomenule i kafa.
Alkohol ima direktno toksično i sedativno dejstvo na organizam. Posebno je štetan za decu i adolescente. Alkoholizam je bolest zavisnosti koja se razvija godinama, a završnu fazu karakteriše jaka psihofizička zavisnost i mnoštvo zdrastvenih problema.
Duvan je biljka čiji se osušeni listovi puše u oblik cigareta, cigara ili u lulama. Psihoaktivne efekte zapravo izaziva nikotin, jedan od mnogih štetnih sastojaka duvana. Pušenje povećava rizik od pojave mnogih bolesti, koje su zapravo najčešći uzrok umiranja u svetu.
Kafa je napitak koji se pravi od semena istoimene biljke, a smanjuje znake umora i povećava pažnju. Aktivni sastojak kafe jeste kofein. Manje količine kofeina nadražuju nervni sistem, dok veće snižavaju pritisak. Više od pet šoljica kafe dnevno mogu dovesti do hroničnog trovanja (kofeinizma).